Osmatraju nebo 118 godina
U ovim našim brdovitim krajevima, zbog bespuća teško dostupnim i leti, i zimi, vreme se nekada, kažu stari, merilo dobrim konjem, a predviđanjima vremenskih prilika bavili su se meteorolozi-amateri, vidovnjaci i proroci.
Vremenska prognoza se zasnivala na promenama na nebu, suncu i mesecu, na ponašanju životinja i biljaka. Vreme je od davnina beleženo u letopisima crkava i manastira.
U narodu Toplice i Kosanice sačuvana su mnoga verovanja na kojima se zasniva predviđanje vremena. Evo nekih:
- Kad je Božić vedar, a Đurđevdan oblačan, maglovit ili kišovit, vlada verovanje da ta godina neće biti berićetna.
- Kad u poznu jesen počnu da duvaju vetrovi iz različitih pravaca, da se ''ukrštaju'', kako se veli u narodu, te ''ječe gore i vode'', predznak je da uskoro dolazi zima.
- Ako ovce na paši protresaju runo ili presolac u čabru sa sirom ''šaplje'', znak je da predstoji promena vremena – tople dane zameniće kišoviti. Isti je slučaj kad učestaju vihori koji u oblake podižu prašinu i lišće.
- Ako jabuke, kruške, trešnje, maline, kupine ili neka druga vrsta voća ponovo cveta u avgustu ili septembru, predstoji duga i oštra zima.
- Ako sunce zađe u oblake, sutrašnji dan biće oblačan, a ako je na zalasku sunca zapad rumen, duvaće vetar.
- Ukoliko se uveče pojavi oblačnost oko Meseca, prsten, takozvana ''ograda'', uskoro dolazi promena vremenskih prilika.
- Ako se ujutru pojavi magla, toga dana padaće kiša.
- Ako se ispod crepulje, u kojoj se peče hleb, primeti vlažnost pepela, znak je da dolaze kiše.
- Ako grad pada u martu ili aprilu, vremenske nepogode, sa gradonosnim oblacima, tokom te godine, biće česta pojava.
- Kad munje sevaju na istoku ili jugu, a nebo je vedro i ozvezdano, predstoji sušni period.
- Kad petao stoji na jednoj nozi, najava je jakog mraza.
- Ako na Svetog Iliju grmi, orasi i lešnici, te godine, neće roditi.
- Posle Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, narod kaže da se ''menjaju gore i vode'' – noći postaju svežije, voda hladnija, u njoj se ne može kupati, znak je da je kraj leta.
- Kad roda leti ka izvorištu reke, predznak je sušnog perioda. Ako, pak, leti nizvodno, uskoro dolaze kiše.
- Kad laste nisko lete, najava je kiše.
- Ako je maj suv, bez kiše, godina će biti sušna i gladna. Zato se u narodu kaže da je majska kiša zlata vredna, blagodet je svim usevima.
- Ako laste do Krstovdana ne odu na jug, u toplije krajeve, zima neće biti hladna...
Danas se osmatranjem vremenskih prilika bave meteorološke stanice, a prognozom Republički Hidrometeorološki zavod. U Republici Srbiji ima 28 meteoroloških stanica, a jedna od njih se nalazi u Kuršumliji. Smeštena je u prigradskom naselju ''Markovići'', na 383,5 metara iznad mora. Na svaki sat obavlja i pedantno beleži klimatološka merenja, a dobijene podatke dostavlja Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije u Beogradu. U sastavu ove stanice postoji mreža padavinskih stanica, koje prate količinu padavine i druge meteorološke pojave, a takođe i meteorološka stanica u Blacu.
Tokom 24 časa ovde se obavljaju merenja temperature, pritiska i vlažnosti vazduha, pravca kretanja i brzine vetra, količine padavina, visine snega, vizuelno određivanje vidljivosti, oblačnosti, vrste i visine oblaka.
Neprestano se osmatraju meteorološke pojave: grmljavina, kiša, sneg, vetrovi, grad, magla, sumaglica, poledica...
- Prva meteorološka merenja ovde su obavljena 1. februara daleke 1896. godine, a sa redovnim osmatranjem neba i vremenskih prilika otpočelo se 14. septembra 1951. godine. Od 13. novembra 2008. godine u Kuršumliji se vrše automatska klimatološka merenja – ističe Dragan Milenković rukovodilac Meteorološke stanice u gradu podno Samokova, dodavši da se u ovoj stanici, na radu, nalaze: Milenka Petrović, Veselin Jovanović, Dragi Simić i Sretko Cvetković.
Zanimljivo je čuti ekstremna atmosferska događanja u ovom delu Srbije tokom minulih decenija. Ostalo je zabeleženo da je u maju padao sneg, da su osamdesetih godina prošlog stoleća u decembru, odnosno januaru, zbog visokih temperatura vazduha, procvetale kajsije, a u proleće 1927, 1976, 19. novembra 1979. i maja 2014. godine ovaj kraj su pogodile velike poplave. Kuršumlijčani pamte i olujne udare vetrova, i zemljotrese na Kopaoniku 18. maja 1980. godine, jačine 8,5 stepeni Merkalijeve skale, i 3. septembra 1983. godine (7,5 po Merkalijevoj skali) i hiljade potonjih slabijih podrhtavanja tla, sa epicentrom na brdu Rujevac.
Najsušnija je bila 1924, 2000. i 1986. godina, a najkišovitija 1927, 1937. i 2014. godina. Godine 1924. presahli su svi potoci i reke, čak i Toplica, koja se, od izvorišta u Mramoru na Kopaoniku do Barlova, svela na svega tri vira. Jedan se nalazio u Merćezu, drugi u Vlahinji, a treći u Pepeljevcu.
Od olujnih dana u pamćenju je ostao 21. maj 1984. Olujni vetar tada je mnoge kuće ostavio bez krova, voćnjake bez drveća, koje je čupao iz korena i obarao električne stubove. Šteta na stambenim objektima i u voćnjacima je nezapamćena u minulih pet decenija.
- Na ovom području, koje karakteriše kontinentalni režim padavina, godišnja količina padavina, u proseku, iznosi 570-770 litara po metru kvadratnom – navodi Milenković, koji se u službi meteorologije nalazi 37 godina, i nastavlja:
- U ovoj godini, koja će u analima meteorologije ovog kraja ostati upamćena kao izrazito kišovita, 28. jula, za 24 časa, pao je 71,2 litar vode na metar kvadratni. Minulog aprila 21 dan padala je kiša, a u maju je bilo 18 kišovitih dana, što je izazvalo poplave. Tokom maja bilo je 92, a u aprilu 128 litara padavina. U avgustu prošle godine zabeleženo je 14 litara padavina po metru kvadratnom, a u februaru 2,2 litra. U tom mesecu samo četiri dana je padao sneg, dostigavši visinu od svega pet santimetara, a u februaru 2007. godine jedino je 4. i 27. dana u tom mesecu bilo slabog snega, visine do jednog santimetra. Godine 2005. ovde je deset dana visina snega iznosila 36, a 13. i 14. februara 2012. godine 49 santimetara, dok je u januaru te godine bilo 18, a u februaru svih 29 dana sa obilnim snežnim padavinama. Što se temperatura vazduha tiče, tokom minule dve decenije, maksimalna vrednost je iznosila 42,8 stepeniCelzijusovih. Bilo je to 24. jula 2007. godine, dok je najniža temperatura vazduha zabeležena 31. januara 2012. godine i iznosila je – 20,7 stepeni. Interesantno je da je mesec maj 2001, 2003, 2004, 2005. i 2006. godine ostao upamćen kao jedan od najhladnijih u toku proteklih dvadeset leta. Temperatura se kretala od – 0,2 do – 8,2 stepeni Celzijusovih.
Zanimljivo je da je u ovoj, 2014. godini, grad padao u avgustu, a krajem novembra je zabeležena grmljavina, što se ne pamti. Narodno verovanje kaže da se posle Svetog Ilije, koji pada 2. avgusta, na nebu nikada nije čula grmljavina, niti su se formirali gradonosni oblaci.
Inače, u naselju ''Markovići'' u Kuršumliji u toku su završni radovi na izgradnji nove Meteorološke stanice, jedne od najlepših u Srbiji.
Zanimljivo je reći da reč meteorologija potiče od grčke reči ''meteoron'' koja se odnosi na sve pojave na nebu, a meteorološka osmatranja u Srbiji započeo je Vladimir Jakšić, zaposlen u Ministarstvu finansija. Zahvaljujući njemu u Srbiji je 1856. godine radilo 20, a 1887. godine 27 meteoroloških stanica, dok profesoru astronomije i meteorologije na Velikoj školi, Milanu Nedeljkoviću, pripadaju zasluge za razvoj meteorologije kao naučne discipline i izradu vremenske prognoze.
R. Gligorijević